Dostupni linkovi

Entitetske vlade obećavaju reforme, ekonomisti skeptični


Protest bh. radnika, fotoarhiv
Protest bh. radnika, fotoarhiv

Vlada Federacije BiH (FBiH) i Vlada Republike Srpske (RS) na odvojenim sjednicama usvojile su dokument "Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.-2022.godina".

U dokumentu je, između ostalog, predviđeno ograničavanje izdataka za plate u javnom sektoru, depolitizacija državnih preduzeća, olakšavanje poslovanja realnom sektoru i reforma zdravstvenog sistema.

Takođe, u prvom redu se predviđa smanjenje javne potrošnje i stvaranje boljeg poslovnog okruženja kroz smanjenje doprinosa u Federaciji i ukidanje socijalno neopravdanih davanja u RS-u.

Predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić kaže kako bi reforme u konačnici doprinijele ostanku građana BiH, naročito mladih u domovini.

"Unapređenje poslovne klime za cilj ima osigurati brži ekonomski rast, te unapređenje života svih građana, a posebno položaja mladih", kazao je Novalić nakon sjednice Vlade FBiH na kojoj je strategija usvojena.

Dokument je usaglašen u saradnji sa Delegacijom EU i uz podršku britanske ambasade u BiH. Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković kaže kako je usaglašeni dokument potvrda da je i RS opredijeljena za evropski put Bosne i Hercegovine.

"Mi ovim i šaljemo poruku da je Republika Srpska sve ove godine bila opredijeljena za evropski put, da želimo da u tome aktivno učestvujemo, da budemo uvažavani, da se poštuje mehanizam koordinacije, i sve se možemo dogovoriti kad se pusti da se mi unutar Bosne i Hercegovine dogovaramo", kazao je Višković.

U dokumentu usvojenom 10. oktobra se navodi da "za uravnoteženje postojećeg ekonomskog modela u BiH i nastavak reforme javnog sektora Vijeće ministara i entitetske vlade će ograničiti zapošljavanja u javnom sektoru i ukupnu potrošnju na plate, te raditi na efikasnosti i produktivnosti javne uprave".

Država bez ekonomske strategije

Ekonomisti pozdravljaju dogovor entitetskih vlada da usaglase reforme i ubrzaju proces rješavanja dugogodišnjih problema, podsjećajući da Bosna i Hercegovina do sada nije imala ozbiljniju ekonomsku strategiju.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović, pak, smatra da ono što je zamišljeno teško može biti realizovano uz podobne kadrove u ministarstvima.

"Ono što je neophodno za realizaciju planiranog je da za takvo nešto moraju postojati preduslovi, s jedne strane fondovi da bi se to moglo finansirati, a s druge strane moraju postojati ljudi koji će to da usmere prema onim firmama koje su najbolje (ako govorimo o pomoći privatnom sektoru) i koje imaju najveću mogućnost za rast, razvoj i zapošljavanje. Ja sam uvek skeptičan jer prosto ne znam ko od ljudi u resornim ministarstvima može dobiti tu slobodu da se zaista ozbiljno bavi tim projektima, programima i aktivnostima", ističe Pavlović.

Pavlović: Ja sam uvek skeptičan
Pavlović: Ja sam uvek skeptičan

"Smanjenje javne potrošnje", dodaje Pavlović, "je neophodno".

"Međutim, trebalo bi napraviti fond gde će se ostvarene uštede deponovati i usmeravati u konkretne projekte. Iskustvo nam govori da je do sada bilo kakav višak novca završavao u budžetima za javnu potrošnju, osim akciza na gorivo, koji je usmeren na poseban račun u Centralnoj banci BiH i određen isključivo za izgradnju cesta. Dakle, imamo spisak želja ali moja je dilema imamo li ljude koji bi taj posao mogli da urade u postojećoj nomenklaturi zaposlenih u ministarstvima odnosno vladama", navodi Zoran Pavlović.

U dokumentu je ocijenjeno da je "privatni sektor trenutno premali, ima poteškoće da ostane konkurentan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orijentisan rast". Njegov udio u bruto domaćem proizvodu zemlje je 65 posto i najniži je u regiji'', uz napomenu da je samo 15 posto radno sposobnog stanovništva u BiH formalno zaposleno u privatnom sektoru.

Takođe je navedeno da su doprinosi za socijalna davanja visoki što negativno utiče na plate radnika i konkurentnost privatnog sektora.

Poslodavci podsjećaju da rasterećenje privrede, u prvom redu kroz smanjenje doprinosa na plate, traže već dugi niz godina.

Suprotno od propisanog

Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, smatra da vlasti samo potpisuju dokumente, ali da od realizacije nema ništa, podsjećajući da su 2015. godine potpisali i Reformsku agendu kreiranu uz pomoć njemačke i britanske ambasade u BiH, koja je ostala "mrtvo slovo na papiru".

"Prisjetimo se usvajanja Reformske agende, iz koje je realizovano samo sedam posto obećanog. Naše vlasti smatraju da je njihov posao da kreiraju nove papire, strategije, reforme, deklaracije i da je time posao završen. Ne, ti papiri trebaju biti samo vodilja za stvarne reforme", kaže Pandurević.

"A druga, još važnija stvar, svjedoci smo da je Vlada FBiH u parlamentarnu proceduru uputila zakone iz oblasti fiskalne politike koji su u direktnoj suprotnosti sa time što su potpisali u ovom dokumentu gdje se govori o drastičnom smanjenju cijene rada. Oni jesu predložili smanjenje stope doprinosa na plate, ali su istovremeno drastično povećali i osnovicu koja se oporezuje. Znači oni potpisuju reformske papire, kunu se u provođenje reformi, a istovremeno rade suprotno od onoga što potpisuju", riječi su Pandurevića.

Dio dokumenta "Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.-2022. godina" odnosi se i na politike koje pružaju prilike mladima, ženama i ostalim osjetljivim kategorijama, u kojima se između ostalog govori i o odlasku kvalifikovane radne snage, lošem obrazovanju, neusklađenosti vještina sa tržištem rada.

U tom kontekstu svi nivoi vlasti se obavezuju da će osigurati posebne programe finansiranja preduzetničkog kapitala, naročito mladih preduzetnika, kako bi se olakšalo pokretanje biznisa i stvaranje novih radnih mjesta.

U planu je i reforma obrazovanja, ali i zdravstvenog sektora, a sve u cilju stvaranja boljeg ambijenta za život građana u Bosni i Hercegovini kako kažu predsjednici entitetskih vlada.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG