Dostupni linkovi

Kakve bi mogle biti implikacije Milanovićeve kandidature po Hrvatsku, ali i EU?


Zoran Milanović, januar 2023.
Zoran Milanović, januar 2023.

Najava kandidature aktuelnog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića za premijera podigla je rejting Socijaldemokratskoj partiji (SDP), pokazalo je istraživanje Ipsosa, dok strani mediji upozoravaju na moguće promjene hrvatske vanjske politike u slučaju da Milanović zaista i postane premijer.

SDP i Milanović objavili su 15. marta da će aktuelni predsjednik biti kandidat te partije za Sabor Hrvatske na parlamentarnim izborima 17. aprila, te da namjerava da se kandiduje i za premijera.

Dva dana nakon te što je Milanović objavio kandidaturu objavljeno je istraživanje angencije Ipsos prema kojem se 32 posto građana izjasnilo da ga želi vidjeti kao premijera. Iza njega je aktuelni premijer Andrej Plenković koji prema tom istraživanju uživa podršku 30 posto ljudi, uz statističku grešku od 4 posto.

Istraživanje ove svjetske agencije za istraživanje tržišta i javnog mišljenja, a koje se objavljuje mjesečno i preuzimaju ga svi hrvatski mediji, provedeno je na uzorku od 604 građana.

Urađeno za Novu TV, istraživanje je pokazalo da 71 posto građana smatra kako Milanović ovim potezom pomaže ljevici, ali njih 60 posto smatra da je ovo "politički mudar potez".

Pomaganje ljevici potvrdio je dio istraživanja o rejtingu stranaka, prema kojem je SDP-a skočio za devet posto. Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), prema ovom istraživanju, ima 27,3 posto podrške ispitanika, dok je drugi na popisu SDP s 22,6 posto.

Prema prethodnom istraživanju Ipsosa, objavljenom u februaru, HDZ je imao podršku 29 posto anketiranih, dok je SDP tada imao 13,5 posto. Ovo istraživanje je provedeno na uzorku od 995 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.

Milanovićevi stavovi o Ukrajini i povezivanje Švedske i BiH

"Ako Milanović postane premijer, to bi moglo imati posljedice za Evropsku uniju (EU)", piše Bloomberg.

Hrvatska koju je vodila vlada Andreja Plenkovića odlučno je podržavala Ukrajinu u ratu protiv Rusije, podsjećaju.

"Milanovićevo premijersko mjesto moglo bi predstavljati probleme za EU - lider je ranije kritikovao pozicioniranje bloka protiv Rusije i spriječio Hrvatsku da bude domaćin ukrajinske vojne obuke", navodi Bloomberg.

Takođe napominju i da se Milanović protivio ulasku Finske i Švedske u NATO.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je 2022. godine izjavio da treba blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO "dok se ne promijeni Izborni zakon u BiH i Hrvatima daju temeljna prava". Milanović je često imao suprotne političke stavove u odnosu na premijera Plenkovića oko BiH, kao i drugih pitanja u regiji.

Predsjednik Hrvatske odlučan je da bude premijer uprkos tome što je Ustavni sud 18. marta rekao da Milanović ne može učestvovati na izborima bez da podnese ostavku na mjesto predsjednika. "Optužio je vrhovni sud svoje zemlje za opstrukciju volje naroda", prenosi Bloomberg.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović objavio je 18. marta odluku tog suda da Milanović ne može učestovati u izbornoj kampanji, kandidovati se na stranačkoj listi ili za premijera, a da ne podnese ostavku na mjesto predsjednika. Milanović je, pak, ponovio da će odstupiti s mjesta šefa države tek nakon izborne pobjede 17. aprila.

'Obračun' Milanovića i Plenkovića

"Milanović je tokom vikenda signalizirao da će njegova nastojanja da naslijedi premijera Andreja Plenkovića, ljutog rivala, ići naprijed bez obzira na sudsku presudu. Hrvatski premijer se ne bira direktno, već ga predlaže stranačka većina u Saboru, što znači da bi njegova kandidatura mogla uspjeti bez obzira da li je na glasačkom listiću ili ne", piše Bloomberg.

Iznenadna objava o Milanovićevoj kandidaturi "izazvala je duboku političku krizu" u Hrvatskoj, članici Evropske unije i zemlji članici NATO-a, ocjenjuje AP.

"Na izborima sljedećeg mjeseca vladajuća konzervativna Hrvatska demokratska zajednica suočiće se sa grupom stranaka centra i lijevo orijentisanih stranaka predvođenih SDP-om, koje su najavile da će nastupiti kao savez". Nakon što je najavio kandidaturu za novog hrvatskog premijera, Milanović je odmah krenuo u izbornu kampanju ispred SDP-a, piše AP.

Reuters Milanovića opisuje kao socijaldemokratu i populistu koji je bio u stalnim sukobima sa premijerom Plenkovićem. Njegova najava da će se kandidovati za premijera bila je neočekivana, piše ova agencija.

"Milanović i Plenković često su se prepirali oko javnih i ekonomskih politika, popunjavanja upražnjenih mjesta i načina borbe protiv pandemije covida-19. Često su se vrijeđali i odbijali susrete", navodi Reuters o Milanoviću kojem predsjednički mandat ističe u februaru 2025. godine.

"Vlada premijera Andreja Plenkovića posljednjih se mjeseci suočila s protestima koje je predvodila lijeva opozicija, koja je zahtijevala prijevremene izbore. Plenkovića, koji je na čelu hrvatske vlade od 2016, i njegovu stranku desnog centra, HDZ, opozicija, uključujući i samog predsjednika, optužuje za korupciju", piše AP.

Ova agencija, čiju su vijest prenijeli i Washington Post i Politico, podsjeća na izjavu Milanovića iz februara da je "Andrej Plenković glavni zaštitnik kriminala i korupcije, a nakon što je kontroverzno imenovanje glavnog državnog odvjetnika izazvalo buru".

"Plenković, koji kao premijer određuje nacionalnu agendu i može imenovati zvaničnike Vlade forsirao je da Ivan Turudić - koji je optužen za veze s osobama osumnjičenima za korupciju - dobije posao. Turudić je u srijedu položio zakletvu kao glavni državni odvjetnik", navodi AP.

Lider SDP-a Peđa Grbin je prošlog je mjeseca kritkovao ovaj izbor, za koji je rekao da "zabija zadnji ekser u kovčeg" pravde.

Plenković je odbacio sve ove optužbe.

Super izborna godina

Aprilskim parlamentarnim izborima započinje ono što je u Hrvatskoj nazvano "super izbornom godinom". Nakon evropskih izbora u junu, Hrvati će kasnije ove godine glasati i na predsjedničkim izborima.

Dok predsjednik ima pravo predlagati izmjene Ustava i sazivati vanredne sjednice parlamenta, većina njegovih ovlaštenja uglavnom je ceremonijalna.

HDZ je uglavnom držao vlast otkako je Hrvatska stekla nezavisnost od bivše Jugoslavije 1991. godine.

Članica EU postala je 2013. godine, a pridružila se Schengenu, evropskoj zoni putovanja bez pasoša i Eurozoni prošle godine.

Priredila Lejla Sarić

XS
SM
MD
LG