Dostupni linkovi

Zašto Pridnjestrovlje traži 'zaštitu' Rusije?


Zastupnici okupljeni u kongresu Pridnjestrovlja na sednici 28. februara 2024.
Zastupnici okupljeni u kongresu Pridnjestrovlja na sednici 28. februara 2024.

Vođstvo separatističke proruske regije Pridnjestrovlje u Moldaviji zatražilo je u sredu, 28. februara, zaštitu od Moskve u trenutku kada se strahuje da će to postati novo krizno žarište uz dvogodišnji rat Rusije protiv Ukrajine.

Na specijalnom kongresu u Pridnjestrovlju - prvom od 2006. godine - poslanici su usvojili rezoluciju kojom se od ruskog parlamenta traži da "zaštiti" Pridnjestrovlje od napada Moldavije.

Oni tvrde da je Vlada u Kišinjevu pokrenula "ekonomski rat" protiv Pridnjestrovlja, blokirajući vitalni uvoz sa ciljem da ga pretvori u "geto".

"Odluke sadašnjeg kongresa ne mogu da budu ignorisane od strane međunarodne zajednice", rekao je Vitalij Ignjatijev zadužen za spoljnu politiku separatističke teritorije.

Rezolucija o Pridnjestrovlju dolazi samo dan pre obraćanja ruskog predsednika Vladimira Putina parlamentu.

On bi u najradikalnijoj varijanti mogao proglasiti rusku aneksiju Pridnjestrovlja, mada je po oceni vašingtonskkog Instituta za ratne studije (ISW), to manje verovatno.

"Verovatnije je da će Putin pozdraviti svaku akciju koju poduzme pridnjestrovski kongres i ponuditi zapažanja o situaciji", dodaje ISW.

Poziv Pridnjestrovlja za pomoć od Moskve može se uporediti sa situacijom iz februara 2022, kada su militanti u istočnoj Ukrajini koje podržava Rusija pozvali na zaštitu od, kako su rekli, nemilosrdnih napada i granatiranja ukrajinskih snaga, podseća AFP.

Portparol moldavske vlade umanjio je zabrinutost uoči zasedanja kongresa.

"Iz Kišinjeva stvari izgledaju mirno... Nema opasnosti od eskalacije i destabilizacije situacije u pridnjestrovskom regionu. Ovo je još jedna kampanja u cilju izazivanja histerije", naveo je portparol moldavske vlade na Telegramu.

Ruski vojni kontigent u Pridnjestrovlju

Pridnjestrovlje se otcepilo od Moldavije 1990. pre raspada Sovjetskog Saveza, ali njegovu nezavisnost niko u svetu ne priznaje, čak ni Rusija koja ga podržava.

Separatisti su 1992. godine ratovali sa prozapadnom vladom Moldavije, što je rezultiralo stotinama mrtvih i intervencijom ruske vojske na strani pobunjenika.

Moldavija 'na prvoj liniji'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:32 0:00

Kremlj ima oko 1.500 vojnika stalno stacioniranih u otcepljenom regionu, koje naziva pripadnicima "mirovne misije". Samo 50 do 100 ovih vojnika je iz Rusije. Ostali su lokalni iz Pridnjestrovlja koji su dobili ruske pasoše.

Moldavija ne dozvoljava ruskim vojnicima da slete na međunarodni aerodrom u Kišinjevu. Ukrajina im od 2015. odbija ulazak preko svoje teritorije.

Pridnjestrovlje raspolaže i sa još 7.500 dobro obučenih i naoružanih separatističkih trupa, navodi Blumberg (The Bloomberg).

Vlasti u Moldaviji nemaju kontrolu nad Pridnjestrovljem.

Teritorija na kojoj se pretežno govori ruski nalazi se između reke Dnjestar i granice sa Ukrajinom i nije geografski povezana sa Rusijom.

Rusija i dalje podržava pridnjestrovsku ekonomiju isporukama besplatnog gasa i isplatama penzija, ali je komunikacija ovog regiona sa Moskvom sve otežanija zbog sukoba u Ukrajini.

Višegodišnje napetosti

Otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, Moldavija je zabrinuta da bi Moskva mogla da iskoristi Pridnjestrovlje da otvori novi front na jugozapadu.

Moskva je optužena da pokušava da destabilizuje Moldaviju, koja je dobila status zvaničnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji u junu 2022. godine, što je za ruske vlasti neprihvatljivo.

Putin je ponovo govorio u novembru 2023. o "ruskom svetu" u kome žive oni koji govore ruski i postsovjetskim državama kao što je Moldavija kao deo "zakonite istorijske teritorije Rusije".

Institut za ratne studije je ocenio da Kremlj koristi Pridnjestrovlje kao polugu za ometanje evroatlantskih integracija Moldavije i hibridne operacije protiv nje, Ukrajine i NATO-a u cilju njihove destabilizacije.

Prodržavna ruska agencija TASS je prenela izjavu ruskog generala Rustama Minekaeva 22. aprila 2022, na početku rata u Ukrajini da je cilj Kremlja obezbeđivanje kontrole nad celim jugom Ukrajine zajedno sa istočnim regionom Donbasa.

To bi ruskim snagama omogućilo koridor do Pridnjestrovlja, "gde se ugnjetava stanovništvo koje govori ruski", rekao je Minekaev.

Ipak, da bi izgradila kopneni most do Pridnjestrovlja preko južne Ukrajine, Rusija bi morala da zauzme mnogo više ukrajinske teritorije, što je veliki izazov.

Međusobne optužbe

Pridnjestrovlje su potresle nerasvetljene eksplozije 2022. godine, a vojni analitičari su spekulisali da je to možda bio pokušaj proruskih elemenata da uvuku region u sukob.

Rusija je više puta optuživala Ukrajinu da skladišti radioaktivni materijal i da se sprema da napravi prljavu bombu za napad na Pridnjestrovlje. Agencija Ujedinjenih nacija za nuklearni nadzor je saopštila u novembru 2022. godine da nije pronašla nikakve dokaze za ove navode.

I Ukrajina i Moldavija su negirale da planiraju bilo kakvu vojnu operaciju u Pridnjestrovlju.

U martu 2023., prorusko rukovodstvo Pridnjestrovlja optužilo je vlasti u Kijevu za pokušaj ubistva njihovog lidera, što su one odbacile.

Rusko Ministarstvo odbrane je tvrdilo prošle sedmice da je Ukrajina planirala oružani upad na otcepljenu teritoriju, ne pružajući nikakve dokaze za to.

Vlada Moldavije je saopštila da ovi incidenti imaju za cilj da "stvore izgovore za zaoštravanje bezbednosne situacije u Pridnjestrovlju".

Lider Pridnjestrovlja Vadim Krasnoselski pozvao je moldavske vlasti da ne podležu provokacijama i ne dozvole vojni sukob.

Ambasador Ukrajine u Kišinjevu Marko Ševčenko uverio je prošle sedmice Moldaviju u punu vojnu podršku njegove zemlje ako eskaliraju tenzije u Pridnjestrovlju.

Ševčenko je takođe rekao da je Rusija izgubila kredibilitet i da pregovarački format 5+2 za Pridnjestrovlje više nije održiv.

Moldavija, Pridnjestrovlje, Rusija, Ukrajina i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) su od 2005. učesnici pregovora u ovom formatu, dok su SAD i EU posmatrači, a predloženo je uključenje i Rumunije.

Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin je u razgovoru za list "Izvestija" pre neki dan izrazio uverenje da Rusija "raspolaže svim mogućnostima da odbrani [ruske] stanovnike Pridnjestrovlja u slučaju da [Moldavija] pokuša silom da reši ovaj problem".

ISW je saopštio da nema jasnih naznaka ruskih vojnih priprema za intervenciju u Pridnjestrovlju ili Moldaviji, što bi ionako bilo komplikovano s obzirom da nema izlaz na more i da može proći samo preko samo preko rumunske ili ukrajinske teritorije.

Dionis Cenusa, analitičar u Litvanskom Centru za studije istočne Evrope, rekao je za Njuzvik (The Newsweek) da je prioritet Moldavije i njenih zapadnih partnera zaustavljanje širenja ruske vojne agresije van Ukrajine.

Cenusa je rekao da bi Ukrajina, ako Rusija pripoji Pridnjestrovlje, bila u stanju da deluje preventivno.

"Priznanje i aneksija zavise od ruske kalkulacije. To je povezano sa širom slikom njenih taktičkih dobitaka u vezi sa Ukrajinom i strateškim interesima u regionu Pridnjestrovlja, posebno ako trendovi budu nepovoljni za njen dugogodišnji uticaj, nad ovim regionom kao i celom Moldavijom", ocenjuje Cenusa.

Spor oko carina i poreza

Nakon više od tri decenije neuspelih pregovora, do najnovijeg spora je došlo zbog namere Moldavije da uvede carine na izvoz i uvoz iz Pridnjestrovlja – što je sastavni deo procesa pridruživanja Evropskoj Uniji.

Zamenik moldavskog premijera Oleg Serebrean rekao je 17. januara ove godine da su najnoviji razgovori dve strane u glavnom pridnjestrovskom gradu Tiraspolju, bili fokusirani na novi poreski režim.

"Sastanak je održan u prilično teškoj situaciji, kako na nacionalnom tako i na regionalnom planu", rekao je Serebrean. "Ali ne mogu da kažem da sastanak nije dao rezultate", dodao je.

Serebrean je odbacio navode da bi novi propisi naštetili preduzećima u Pridnjestrovlju, ističući da je reč o skromnom povećanju carina. Po njegovim rečima, stanovnici Pridnjestrovlja će imati koristi od medicinskih ustanova i škola u ostatku Moldavije.

Rat ugrozio ekonomske veze Rusije i Pridnjestrovlja

Pre rata, Pridnjestrovlje je obavljalo četvrtinu trgovinske razmene sa Ukrajinom. Štaviše, krijumčarena roba, čija se vrednost procenjuje na stotine miliona dolara, stizala je u Pridnjestrovlje preko crnomorske luke Odesa, navodi Karnegijeva zadužbina za međunarodni mir.

Međutim, nakon ruske invazije, Ukrajina je zatvorila granicu sa Pridnjestrovljem iz bezbednosnih razloga zbog stacioniranog ruskog vojnog kontingenta na njegovoj teritoriji.

Iz tog razloga je naglo smanjena trgovina između Kijeva i Tiraspolja, što je znatno umanjilo prihode Pridnjestrovlja – legalne i nelegalne.

Štaviše, opala je i trgovina između ove regije i Rusije za 22 procenta 2022. godine (u ove brojke ne spada gas koji Pridnjestrovlje dobija besplatno). Stoga je trenutno Moldavija jedini kanal za pristup Pridnjestrovlja spoljnom svetu.

Istina, Kišinjev je već imao veliku ulogu u ekonomiji svoje separatističke regije.

Moldavija je 2014. potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom, što je takođe omogućilo trgovinu iz Pridnjestrovlja, koja od tada raste.

Danas više od 70 odsto izvoza Pridnjestrovlja odlazi u Zapadnu Evropu, navodi nemački Maršalov fond.

Moldavija je takođe veliki uvoznik robe iz Pridnjestrovlja, dok udeo Rusije u izvozu ove separatističke regije nikada nije premašivao devet procenata, ističe se u izveštaju Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir u kome se dodaje da to jača adute i optimizam u Kišinjevu da bi Pridnjestrovlje moglo da se vrati pod okrilje Moldavije.

Međutim, moldavske vlasti ne čekaju na to već ubrzavaju evropske integracije.

Predsednica Moldavije Maja Sandu rekla je da bi njena zemlja mogla da nastavi put ka Evropskoj Uniji bez Pridnjestrovlja, navodeći podeljeno ostrvo Kipar kao presedan u pregovorima o članstvu, prenosi Rojters.

Stoga su moldavske institucije izmenile krivični zakon definišući separatizam kao krivično delo kažnjivo zatvorom.

To je uznemirilo zvaničnike u Tiraspolju, koji, plašeći se hapšenja, sada izbegavaju da putuju u Kišinjev.

Iako još niko nije optužen, sama mogućnost zatvorske kazne je poluga koju Moldavija nastoji da iskoristi kako bi primorala rukovodstvo Pridnjestrovlja da ublaži separatističku retoriku.

Pooštrene su i carinske kontrole, a u novembru 2023. blokirala je isporuke iz tri fabrike u Pridnjestrovlju za Rusiju, smatrajući da je reč o robi dvostruke namene kojom je shodno sankcijama EU zabranjeno trgovati.

Najveće kontroverze je izazvao potez moldavske vlade da uskrati preduzećima iz Pridnjestrovlja carinske privilegije početkom 2024. uz vremenski kratko prethodno upozorenje.

To znači da kompanije sa sedištem u Pridnjestrovlju moraju da plaćaju carine i Pridnjestrovlju i Moldaviji. Vlasti u Tiraspolju su reagovale povećanjem poreza za oko dve hiljade moldavskih preduzeća u Pridnjestrovlju.

Pridnjestrovlje je ublažilo negativne efekte mera moldavske vlade dobijanjem besplatnog ruskog gasa, jer sa njim povezani prihodi najviše doprinose njegovom budžetu.

Gas i do deset puta skuplji nego 2020.
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:23 0:00

Ukoliko Moskva i Kijev ne produže sporazum o isporukama ruskog gasa preko ukrajinske teritorije, koji ističe u decembru 2024. godine, Pridnjestrovlje bi moglo da ostane bez ovog energenta.

Koliko je Moldavija ranjiva?

Zbog rata u Ukrajini i prisustva ruskih trupa u Pridnjestrovlju, raste zabrinutost da bi Moldavija mogla biti sledeća meta Putinove invazije.

Za razliku od Ukrajine, Moldavija ima slabu vojsku, uporedivu sa snagama Pridnjestrovlja. Raspolaže 6.000 vojnika, koji verovatno ne mogu da odbiju napade ruskih trupa, navodi Konversejšen (The Conversation).

Moldavija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, sa oko 2,6 miliona stanovnika.

Energetski sektor Moldavije je jedna od njenih najranjivijih tačaka. Uvozila je iz Pridnjestrovlja relativno jeftinu struju za čiju proizvodnju se koristi gas, ali kada je Gasprom smanjio isporuke za trećinu 2022. bila je prinuđena da kupuje skuplje energente na evropskom tržištu, uglavnom iz Rumunije.

Pre rata u Ukrajini bila je 100-procentno zavisna od ruskog gasa, što je otežavalo Moldaviji da se udalji iz orbite Moskve, uprkos njenoj proevropskoj političkoj orijentaciji.

I prisustvo ruskih snaga u Pridnjestrovlju čini poziciju Moldavije ranjivom. Međutim, slanje dodatnih trupa iziskivalo bi da Rusija ostvari ogromne pobede u južnim oblastima Ukrajine, gde su ukrajinske trupe oslobodile grad Herson u novembru 2022. godine, što je jedan od najznačajnijih njihovih uspeha u ratu.

Ovaj grad je bio ključna karika u naporima Rusije da kontroliše južnu obalu duž Crnog mora, podseća Konversejšen.

Identitet formiran u Staljinovo vreme

Pridnjestrovlje se prostire duž leve obale reke Dnjestar u istočnoj Moldaviji i Ukrajine.

Prostire se na 4.160 kvadratnih kilometara, ili 12 odsto teritorije Moldavije.

U ovoj enklavi živi 475.000 stanovnika. Ostatak Moldavije ima oko 2,6 miliona stanovnika.

Za razliku od većine drugih zamrznutih sukoba, koji se mogu definisati kao etnički, Pridnjestrovlje je multietnička oblast čiji je zajednički identitet nastajao u granicama koje je iscrtao Staljin u 1920-tim godinama, suočavajući se sa kapitalističkom Rumunijom.

Međutim, taj identitet je uglavnom nametnut istorijskim procesom rusifikacije, tako da iako Rusi kao najveća etnička grupe čine tek trećinu stanovništva, uz direktnu pomoć Moskve, više od tri decenije održavaju de fakto nezavisnost ove regije.

Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2015. godine, u Pridnjestrovlju živi 33.8 odsto Rusa, 33.2 procenta Moldavaca i 26.7 odsto Ukrajinaca.

Otcepljenje Pridnjestrovlja pre raspada SSSR

Moldavija, uključujući Pridnjestrovlje, nekada je bila jedna od republika Sovjetskog Saveza.

Protiveći se nezavisnosti Moldavije ili njenom ujedinjenju sa Rumunijom, Pridnjestrovlje je želelo da ostane deo SSSR-a kao posebna republika, pa je 1990. proglasilo nezavisnost, što sovjetske vlasti nisu priznale.

U separatističkom bloku u Pridnjestrovlju tada su uglavnom bili nekadašnji direktori socijalističkih preduzeća koji su se protivili reformama Mihaila Gorbačova.

Pridnjestrovlje je 1992. godine ratovalo sa Moldavijom, koja je godinu ranije proglasila nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Ruske trupe su u Pridnjestrovlju od početka 1990-ih, a njihovi glavni zadaci su, prema Moskvi, očuvanje mira i zaštita skladišta municije.

Ruske trupe ostaju u regionu uprkos pozivima predsednika Moldavije Maje Sandua da odu.

Održano je nekoliko plebiscita o statusu Pridnjestrovlja, poslednji 2006. godine, kada je više od 97 odsto građana podržalo nezavisnost nakon čega bi se pridružili Rusiji.

Sporna istorija

Teritorija današnjeg Pridnjestrovlja pripala je 1792. godine Rusiji. Pošto je bilo retko naseljeno područje, ruska carevina je pospešivala naseljavanje stanovništva, uključujući Ruse, Ukrajince, Rumune i Nemce.

Iako kroz istoriju teritorija preko reke Dnjestar nije bila politički u sastavu Moldavije, pojedini moldavski vladari su držali njene delove.

U 15. veku kneževina Moldavija se protezala od Karpata do Dnjestra. Tokom 1812, teritoriju istočno od reke Prut anektirala je Rusija nazvavši je "Besarabija". Od oblasti zapadno od reke Prut i Vlaške stvorena je 1859. kraljevina Rumunija.

Niku Popesku (Popescu), doskorašnji šef moldavske diplomatije, a pre toga ekspert u Evropskom savetu za spoljne poslove sa sedištem u Londonu (ECFR), rekao je 2008. godine za Radio Slobodna Evropa da je, u osnovi, Pridnjestrovlje do 17. veka bilo nejasno definisana teritorija na neki način povezana sa poljskom imperijom.

Kasnije je bila uglavnom naseljena Tatarima i pod turskim uticajem. Dakle, reč je o pograničnoj teritoriji, na kojoj je potom živelo najviše Moldavaca. Krajem 18. veka nakon ratova Turske i Rusije, Pridnjestrovlje je pripalo Rusiji.

Istočni deo srednjovekovne Moldavije, ili teritorija sadašnje Moldavije uključena je u rusko carstvo. Moldavija, ili kako se tada zvala Besarabija, potom se odvojila od Rusije 1918. godine, dok je Pridnjestrovlje ostalo u sastavu Ukrajine u okviru novoformiranog Sovjetskog Saveza.

"Zatim je 1924. formirana Autonomna Republka Moldavija u sastavu Ukrajine, koja se uglavnom poklapa sa teritorijom današnjeg Pridnjestrovlja. Na kraju, 1940. nekadašnja Besarabija, koja je od 1918. godine bila deo Rumunije, zajedno je sa današnjim Pridnjestrovljem ujedinjena u Moldavsku Sovjetsku Socijalističku republiku u okviru SSSR", ističe Popesku.

U tom periodu je lansirana "Moldavska etnička teorija", koja je podrazumevala stvaranje moldavskog jezika kroz ćirilizaciju rumunskog koji je govorila otprilike trećina stanovnika Moldavske ASSR, odnosno današnjeg Pridnjestrovlja.

Naseljavanje Rusa u Pridnjestrovlju

U Pridnjestrovlju je 1940. živelo oko 49 odsto Moldavaca. Istovremeno, u ovoj oblasti tvrde da ova teritorija nikada nije bila deo Moldavije, te da su bile nasilno ujedinjene za vreme Drugog svetskog rata kada su Hitler i Staljin prekrajali granice Evrope.

Niku Popesku je kazao da to nije validan argument.

"Kalinjingrad nije bio deo Rusije sve do pred kraj Drugog svetskog rata. Zapadni deo današnje Poljske nikada joj nije pripadao kroz istoriju. Ukrajini su pripojeni značajni delovi teritorije Poljske koji nikada kroz istoriju nisu bili njeni. Dakle, to nije argument koji ima pravnu validnost u slučaju Pridnjestrovlja. Istovremeno, time bi se politički otvorila mnoga pitanja oko promena granica", istakao je Popesku.

Nakon Drugog svetskog rata, Moldavija je obnovljena u granicama iz 1940. i prošla je kroz period industrijalizacije i rusifikacije.

Istovremeno, više od 100 hiljada Moldavaca je deportovano na Daleki istok SSSR ili su bili primorani da rade u ostalim republikama SSSR, pod optužbom za kolaboraciju sa nacistima.

U međuvremenu, najmanje 123 hljade Moldavaca je umrlo tokom velike gladi 1946-7. izazvane katastrofalnom sušom i nasilnom kolektivizacijom poljoprivrednih gazdinstava.

Najveći depo municije u Evropi

Pridnjestrovlje, koje je već 1945. bilo razvijenije od ostatka Moldavije, postalo je industrijski centar ove republike.

Dok je ekonomija na desnoj obali uglavnom počivala na poljoprivredi i lakoj industriji, u Pridnejstrovlju je dominirala teška industrija i preduzeća koja su radila za sovjetski vojni kompleks.

Iako je činilo svega osminu teritorije Moldavije, u Pridnjestrovlju je ostvarivano 40 odsto društvenog proizvoda ove republike i proizvođeno 90 procenata struje.

Ruski je bio zvanični jezik Moldavske republike tokom sovjetske vladavine, dok je rumunski bio sveden na "kuhinjski", odnosno u užim, privatnim krugovima.

Štaviše, rumunski (zvanično je nazvan moldavski) pisan je ćirilicom i sovjetski lingvisti i istoričari su pokušavali da dokažu da su moldavski jezik i nacija posebni u odnosu na rumunski.

Na vojnom planu, 14. sovjetska armija je stacionirana u Moldaviji od 1956. i ostala je tu i nakon raspada zemlje da bi čuvala verovatni najveći depo municije u Evropi koji je uspostavljen u sovjetsko vreme za moguće operacije na jugoistočnom frontu u slučaju izbijanja trećeg svetskog rata.

Štab 14 sovjetske armije premešten je 1994. iz Kišinjeva u Tiraspol, glavni grad Pridnjestrovlja. Ove snage su bile presudne u pomoći Pridnjestrovlju da pobedi moldavsku armiju.

U drugoj polovini 1980-ih, Gorbačovljeva politika glasnosti i perestrojke otvorila je put prorumunskim intelektualcima da iskažu svoje protivljenje ruskoj dominaciji.

Inspirisani sličnim pokretima u baltičkim zemljama, oni su ogranizovali proteste u maju 1989. godine u okviru Narodnog fronta Moldavije, koji je postajao sve masovniji, tražeći da rumunski sa latiničnim pismom postane zvanični jezik u Moldaviji.

Taj zahtev je podržavao ne samo veliki broj građana već i umereni komunistički zvaničnici.

Vrhovni Sovjet Moldavske Sovjetske Socijalističke republike usvojio je zakon 31. avgusta 1989. kojim je rumunski jezik sa latiničnim pismom, proglašen zvaničnim jezikom republike.

S obzirom na lingvističku i semantičku identičnost moldavskog i rumunskog jezika (razlika je samo što je moldavsko pismo na ćirilici), nastavljena je debata oko njegovog imena koje je nekoliko puta promenjeno i sada se naziva rumunski.

U svakom slučaju, početkom 1990-ih, bilo je predviđeno da svako ko je po prirodi svog posla upućen na komunikaciju sa građanima mora da govori i moldavski i ruski.

Pošto je moldavska populacija uglavnom govorila i ruski, ali je samo manji deo pripadnika drugih nacija znao moldavski jezik, uredba je najviše pogodila one koji su govorili ruski, pa su se bojali marginalizacije i diskriminacije.

Sve jači antiruski sentiment i učestalo pominjanje mogućnosti ujedinjenja sa Rumunijom, izazvao je uznemirenost i žestoku reakciju među populacijom koja je govorila ruski.

Nakon proglašenja Pridnjestrovljske Sovjetske socijalističke republike 1990. oko 50 hiljada naoružanih moldavskih dobrovoljaca krenulo je na Pridnjestrovlje, ali je masovno nasilje sprečeno intervencijom 14 sovjetske armije.

OEBS je zatražio 1992. od Rusije da sa Moldavijom potpiše sporazum o povlačenju trupa. Ugovor je potpisan 1994, ali je Duma odbila da ga ratifikuje.

Do 1999. broj pripadnika 14 armije smanjen je sa oko 9200 na 2.600.

Rusija se obavezala potom da povuče snage do 2002. ali do današnjeg dana to nije ispunila.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG