Dostupni linkovi

Srbija u rekordnom deficitu


Ministar finansija Srbije Siniša Mali je ocenio da je Srbija, po projekcijama, do kraja godine najbolja u Evropi i da će imati najmanji pad.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali je ocenio da je Srbija, po projekcijama, do kraja godine najbolja u Evropi i da će imati najmanji pad.

Manjak u državnoj kasi, odnosno, ovogodišnji budžetski deficit od 483 milijarde dinara (nešto više od četiri milijarde evra) ne ugrožava makroekonomsku stabilnost Srbije, rekao je u utorak, 10. novembra, ministar finansija Siniša Mali, obrazlažući predloženi rebalans budžeta za 2020. godinu poslanicima Skupštine Srbije.

Dok su poslanici, među kojima gotovo i nema predstavnika opozicije, u raspravi davali podršku predlogu rebalansa budžeta, Fiskalni savet je ocenio da je budžetski deficit od 8,8 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) znatno viši nego u zemljama centralne i istočne Evrope, gde u proseku iznosi 7,5 odsto BDP-a.

Te zemlje su imale veći privredni pad od Srbije, pa je i srpski deficit trebalo da bude manji, naveo je Savet u oceni Predloga rebalansa budžeta u ponedeljak, 9. novembra.

Ministar finansija Siniša Mali rekao je u Skupštini Srbije da je rebalans, drugi posle aprilskog, odobrio Međunarodni monetarni fond (MMF).

Naveo je da će pad BDP-a prema projekcijama biti najmanji u Evropi - minus jedan odsto BDP-a.

On je ocenio i da je Srbija u "apsolutno stabilnom finansijskom položaju".

Ministar finansija je dan ranije, u izjavi medijima nakon sednice skupštinskog Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, objasnio da je deficit rezultat izgradnje i opremanja COVID bolnica, obnove bolnica i domova zdravlja, a takođe i pomoći zdravstvenim radnicima u Srbiji.

On je takođe naveo i da, iako se deficit čini velikim, on je i dalje manji nego u mnogim razvijenim zemljama.

Mali je u svom izlaganju pred poslanicima najavio dodatna ulaganja u zdravstvo, poljoprivredu.

Najavio je i povećanje penzija od 1. januara sledeće godine od 5.9 odsto, minimalnih plata za 6,1 odsto, kao i rast plata u javnom sektoru.

Učešće javnog duga u BDP-u, kako je rekao Mali, neće preći 60 odsto.

Poslanici vladajuće koalicije podržali predloženi rebalans

Aleksandra Tomić, poslanica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), rekla je da rebalans predstavlja balans između pandemije i ekonomijem te da ima socijalnu i razvoju kategoriju.

Đorđe Milićević, poslanik Socijalističke partije Srbije (SPS), koalicionog partnera SNS-a, istakao je da je rebalans budžeta predlog koji odslikava sadašnje stanje i da je to "najrealnija preraspodela finansijskog prostora u ovom trenutku".

Dodao je da je prioritet sačuvati privredu, ali i fiskalna dostignuća Vlade Srbije.

Muamer Zukorlić, jedan od potpredsednika parlamenta i poslanik sa liste "Akademik Muamer Zukorlić - Stranka pravde i pomirenja", ocenio je da se rebalans, kako je rekao, ne dešava iz hira već iz nužnosti.

"Zato što imamo izuzetno vanredne okolnosti zbog pandemije COVID 19", rekao je Zukorlić.

Financial Times: Evrozona u fiskalnom deficitu od gotovo milijardu evra

Britanski Financial Times je 19. oktobra projektovao da će države evrozone, blok od 19 zemalja, ove godine upasti u fiskalni deficit od 976 milijardi evra, što je 8,9 odsto BDP-a tog bloka.

To znači da bi ovogodišnji budžetski deficit bio gotovo deset puta veći od prošlogodišnjih nivoa i prognoza Evropske komisije za ovu godinu, naveo je list i podsetio da je MMF u oktobru prognozirao da će državni dug evrozone ove godine dostići čak 100 odsto BDP-a i ostati na sličnom nivou i 2021. godine.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić za RSE kaže da je srpska ekonomija znatno slabija u odnosu na ekonomije Evropske unije.

"Snaga njihove ekonomije je znato veća i takav deficit i dug neće izazvati dužničku krizu Evropske unije. A Srbija će, ukoliko se stvari ne dovedu u red, imati veliki problem upravo sa rastom javnog duga", upozorava Savić.

Savić: Deljenje 100 evra građanima nepotrebno povećalo budžetski deficit

Savić za RSE kaže i da je podela 100 evra svim punoletnim građanima Srbije nepotrebno povećala budžetski deficit.

"Što se mene tiče, država Srbija je bez toga mogla da prođe. To nije ozbiljno popravilo stanje srpske ekonomije. To je jednokratni trošak koji je nekim ljudima pomogao više, nekim manje, ali nikome odlučujuće. Znači, moglo se proći i bez toga", ocenio je Savić.

Krajem aprila Vlada Srbije je, uz rebalans budžeta, usvojila i uredbu o isplati 100 evra u dinarskoj protivvrednosti svim punoletnim građanima koji to žele.

Ministar finansija Siniša Mali je rekao da je cilj te mere bio da se kupovinom dobara i usluga podigne tražnja, koja bi podigla srpsku privredu.

Đogović: Budžetski deficit iznuđen pandemijom, ali i nasleđenim slabostima

"Ovaj budžetski deficit je iznuđen pandemijskom krizom, ali istovremeno je ogolio i naše slabosti nasleđene iz prošlosti, posebno u zdravstvenom sistemu, gde su zbog tih prošlih promašaja sada bila potrebna veća, intenzivnija i invazivnija ulaganja. Jedan od razloga zašto imamo veći budžetski deficit je upravo taj", ocenjuje za RSE Saša Đogović, direktor beogradskog Instituta za tržišna istraživanja.

Đogović za ovoliki minus u državnoj kasni upire prstom i u loše poslovanje nereformisanih javnih preduzeća, koja, kako je ocenio, neodgovorno predvode partijski postavljeni kadrovi, a u koja vlast stalno uliva novac iz džepova građana Srbije pokrivajući njihove gubitke.

Šta kaže Fiskalni savet?

Fiskalni savet (FS) Srbije, nezavisni državni organ odgovoran Narodnoj skupštini, u oceni koju je objavio 9. novembra o Predlogu rebalansa budžeta Vlade Srbije ocenjuje da je ovogodišnji manjak u državnoj kasi od 8,8 odsto BDP-a "ubedljivo najveći fiskalni deficit Srbije od kad se o tome objavljuju podaci i veći je za oko 40 odsto u odnosu do sada najveće ostvarene deficite iz 2012. i 2014. godine".

Rebalans ovogodišnjeg budžeta pokazuje da je zdravstvena kriza pogodila budžet znatno više od očekivanja, pa će biti izazov da se javne finansije ponovo stave pod kontrolu, upozorio je Savet.

"Dobar deo deficita u 2020, kako je naveo Fiskalni savet, nastao je zapravo tako što je zdravstvena kriza ogolila probleme koji su duži niz godina gurani pod tepih", zbog nedovoljnog dugogodišnjeg ulaganja u zdravstvo, pa je sada moralo da se u taj sektor ulaže znatno više.

Država uvećala deficit i pokrivanjem gubitaka preduzeća

Savet ističe i da je država ove godine pokrila deo troškova negativnog poslovanja preduzeća kao što su "Er Srbija" i "Elektroprivreda Srbije" i da su javna preduzeća prošle godine imala gubitak od gotovo pet miliona evra.

Prema projekciji Fiskalnog saveta, javni dug će u 2020. Porasti sa 53 odsto na oko 60 odsto BDP-a, što je neodrživo visok dug za Srbiju.

Savet je ponovo pod lupu kritike stavio meru Vlade Srbije da svim punoletnim građanima Srbije isplati po 100 evra, što je okarakterisao kao skupu i ekonomski neefikasnu meru koja je povećala deficit.

Kritiku je Fiskalni savet uputio i povećanju plata zaposlenih u javnom sektoru od oko 10 odsto ove godine, zbog čega će BDP najverovatnije pasti za oko 1,5 odsto.

Savet je u oceni takođe ukazao na netransparentnost javnih rashoda, koji su ovim rebalansom povećani. Ukazao je na to da su u rebalansu dodate nove rashodne stavke, a da namena tih rashoda građanima nije jasno predstavljena.

Srbija ima najmanji pad BDP-a u Evropi

Siniša Mali je naglasio da je Srbija, po projekcijama, do kraja godine najbolja u Evropi i da će imati najmanji pad.

"U Evropi imamo najbolji rezultat, to je zasluga svih građana. Ovaj rebalans budžeta za koji smo dobili saglasnost MMF-a, usmerava nas i ka realizaciji projekta 'Srbija 2025.,' koji podrazumeva 14 milijardi evra dodatnog novca za ulaganje u infrastrukturu", rekao je Mali.

Program "Srbija 2025." je petogodišnji program razvojnih i infrastrukturnih projekata, koji predviđa da će najviše biti uloženo u saobraćajnu infrastrukturu, a koji je predsednik Srbije javnosti predstavio krajem prošle godine.

Mali je naveo i da će biti ostvaren cilj da 2025. prosečna plata bude 900, a prosečna penzija 440 evra.

On je rekao i da se u rebalansu budžeta vodilo računa i o sredstvima za kapitalne investicije, te da se nastavljaju radovi na obilaznici oko Beograda, na Moravskom koridoru, i na autoputu Preljina-Požega.

"Imaćemo rekordan iznos kapitalnih investicija u 2021. godini", rekao je Mali.

Naglasio je i da je kumulativni rast Srbije u naredne tri godine i po projekcijama MMF-a i Evropske komisije apsolutno najveći u Evropi.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG