Istraživanje svemira može se činiti daleko od dešavanja na planeti Zemlji, ali nije tako. Ono šta se dešava na Zemlji ima svoje posljedice i u svemiru. Ruska invazija na Ukrajinu nije izuzetak tako da se odrazila i na rad Međunarodne svemirske stanice. Zašto?
Gotovo tri decenije bliske saradnje u svemiru između Rusije i država Zapada čini se da se približava kraju. Uz pojačane tenzije zbog napada Moskve na Ukrajinu, Rusija je zaprijetila da će srušiti Međunarodnu svemirsku stanicu i odbila da izvodi lansirne letove za zapadne zemlje.
Međunarodna svemirska stanica (MSS) dugo je bila simbol mira i saradnje 15 država. Tokom 21 godine svog postojanja, uspjela je da preživi mnoge geopolitičke situacije, ali sada se stručnjaci pitaju šta ruska invazija na Ukrajinu znači za partnerstvo u svemiru, navodi CBC.
Ruski svemirski program ima dugu istoriju. Rusi su, tokom ere Sovjetskog Saveza, 1957. lansirali prvi satelit Sputnjik, poslali su prvog čovjeka u svemir Jurija Gagarina 1961., prvi su izašli u svemir, odnosno izveli prvi hod u prostoru svemira (spacewalk) i izgradili prvu svemirsku stanicu. Njihove rakete Sojuz napravljene krajem okončanja Hladnog rata dugo godina odvode kosmonaute na Međunarodnu svemirsku stanicu.
NASA sada istražuje načine kako da održi Međunarodnu svemirsku stanicu u orbiti bez pomoći Rusa, ali nema nekih direktnih signala da se Rusija povlači iz ove saradnje nakon invazije na Ukrajinu.
Američka strana na MSS podržava dostavu energijom i uslove za održavanje života na svemirskoj stanici, dok su Rusi odgovorni za pogon i manevrisanje koje se radi korišćenjem usidrenog svemirskog broda Progres koji povremeno pogura stanicu kako bi održala svoju visinu na prosječnih 400 kilometara.
Čija je Međunarodna svemirska stanica?
Pet partnera – Kanadska svemirska agencija, Evropska svemirska agencija, Japanska agencija za istraživanje svemira, američka NASA (National Aeronautics and Space Administration) i ruska svemirska korporacija Roskosmos – vrše operacije na Međunarodnoj svemirskoj stanici gdje je svaki partner odgovoran za održavanje opreme koji obezbjeđuje. Svemirska stanica je dizajnirana tako da bude nezavisna i da se oslanja na doprinos svih partnera kako bi funkcionisala. Ni jedan partner trenutno nije sposoban da funkcioniše bez drugih.
Svemirska stanica nije dizajnirana da bude razdvojena, a trenutne mađuzavisnosti svakog segmenta ne dozvoljavaju da američki i/ili ruski segment radi nezavisno, piše na stranici američke svemirske agencije NASA. To je tako jer bi pokušaj nezavisnog djelovanja na svemirskoj stanici, kako je sada postavljena, predstavljali velike logističke i sigurnosne izazove s obzirom na mnogo vanjskih i unutrašnjih veza, potrebe za kontrolom položaja i visine letjelice kao i međuzavisnost softvera.
Trka u svemiru nekad i sad
Hladni rat je bio inicijalna kapisla za otvaranje trke u svemiru, kako piše magazin Fortune, "geopolitički sprint koji je kulminirao slijetanjem američke posade na Mjesec, prije nego što su to Rusi uspjeli".
Sada, 60 godina nakon što je predsjednik John F. Kennedy održao svoj poznati govor 1962. kojom je započela ta trka. "Mi biramo da idemo na Mjesec", rekao je tada Kennedy. Danas, rat u Ukrajini ponovo budi tenzije oko svemirske trke.
U februaru, neposredno prije početka invazije, Rusija je suspendovala zajedničku misiju sa NASA-om da se pošalje ekspedicija na planetu Veneru do 2029. godine.
Nakon toga je Evropska svemirska agencija zvanično otkazala ExoMars, projekat planiran u saradnji sa Rusima za lansiranje rovera na Mars koji bi išao u potragu za vanzemaljskim životom.
Stvarnost je takva da je politika odigrala i dalje nastavlja da igra veliku ulogu u svemiru. "Svemir nije onaj utopijski, transformativni prostor", rekao je za Fortune Jordan Bimm, istoričar sa Univerziteta u Chicagu koji se bavi istorijom svemirske tehnologije i istraživanja.
"Svemir je prostor gdje su svi naši zemaljski problemi reflektovani i uvećani."
Rusija je prije nekoliko mjeseci raznijela jedan od svojih ugašenih satelita, stvarajući svemirski otpad koji je ugrozio sigurnost astronauta na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
U pitanju je i povratak američkog astronauta Marka Vande Heija koji je skoro godinu dana proveo u svemiru, a kući bi trabao da se vrati 30. marta u ruskoj kapsuli.
NASA insistira da povratak kući Vande Heija krajem marta ostaje nepromijenjen, čak i da ruska invazija na Ukrajinu rezultira otkazivanjem lansiranja, raskidanjem ugovora i eskalacije rata riječima šefa ruske svemirske agencije Roskosmosa, Dmirtija Rogozina.
Generalni direktor Roskosmosa, Rogozin prijetio je preko svog Twitter naloga u vezi svemirske stanice od kada je Rusija napala Ukrajinu 24. februara kada je napisao da će se bez saradnje sa Rusijom svemirska stanica srušiti na SAD, Evropu, Indiju ili Kinu.
"Ako zaustavite saradnju sa nama, ko će spasiti MSS od nekontrolisane putanje i pada na SAD ili Evropu? Takođe postoji mogućnost da konstrukcija teška 500 tona padne na Indiju ili Kinu."
"Da li želite da im prijetite sa takvim izgledima? MSS ne leti iznad Rusije, tako da sav rizik pada na vas. Jeste li spremni za to?", napisao je Rogozin.
Mnogi brinu da Rogozin svojim izjavama stavlja u rizik decenije mirnog partnerstva izvan planete Zemlje, a ponajviše svemirske stanice.
Administrator NASA-e Bill Nelson umanjio je značaj Rogozinovih komentara rekavši: "To je samo Dmitri Rogozin. On iskoči svako malo. Ali na kraju dana, on je radio sa nama."
"Drugi koji su radili u ruskom civilnom svemirskom programu, oni su profesionalci. (…) Uprkos svemu, u svemiru imamo saradnju sa našim ruskim prijateljima, našim kolegama ", rekao je Nelson, kako prenosi britanski The Guardian.
Spectrum-Roentgen-Gamma (SRG) je svemirski rendgenski opservatorijum koji je mapirao strukturu svemira velikih razmjera u posljednje dvije i po godine, a zajedno ga vode Njemačka i Rusija. Glavni teleskop sonde, eROSITA, otkrio je stotine nebeskih tijela, uključujući bizarnu zvjezdanu eksploziju poznatu kao "krava".
Nijemci su 26. februara stavili eROSITA-u u siguran način rada kao akciju "zamrzavanja saradnje s Rusijom", prema izjavi vođstva SRG-a na Institutu Max Planck u Garchingu u Njemačkoj, kako piše Science News.
Ruska novinska agencija TASS javila je 1. marta da Roskosmos namjerava da uradi procjenu finansijskih gubitaka zbog stavljanja u sigurni način rada i drugih evropskih sankcija vezanih uz svemir, a ruska svemirska agencija će potom naplatiti račune "evropskoj strani" projekta.
Evropska svemirska agencija u međuvremenu "procjenjuje posljedice na svaki od tekućih programa koji se provode u saradnji s ruskom državnom svemirskom agencijom", objavila je agencija u saopštenju od 28. februara.
Takođe, britanska kompanija OneWeb, koja gradi svemirsku internetsku mrežu sa stotinama satelita u blizini Zemlje, suočava se s odgodom lansiranja.
Raketa Sojuz trebala je da pošalje nekoliko desetina OneWeb satelita 4. marta, što je jedno u nizu lansiranja s ciljem dovršetka mreže 2022. Ali rano 2. marta, šef Roskosmosa je putem Twittera javio da svemirska agencija neće lansirati satelite bez garancija kompanije da se neće koristiti u vojne svrhe.
Facebook Forum